
Talijani iz Međuzemlja
Jeste li znali da u Bosni i Hercegovini postoji jedan grad u kojem se priÄa talijanski dijalekt iz Trenta? Upravo u ovom Älanku ćemo vam priÄati o zajednici Talijana iz Bosne i Hercegovine. Posebno ćemo iznijeti Äinjenice o talijanskoj zajednici iz Å tivora, jedan mali gradić koji pripada opÄini Prnjavor, gdje stanovniÅ¡tvo je skoro 100% talijanskog porijekla iz pokrajine Valsugane. Zajednica Talijana iz Å tivora je nastala prije 100 godina, poslije masovnog iseljavanja 80ih godina 19. stoljeća stanovniÅ¡tva iz Valsugane. U tom periodu velika poplava rijeke Brente je izazvala ogromne Å¡tete u toj pokrajini. Ovo je zaustavilo ekonomski napredak tog dijela Italije, mnogobrojno stanovniÅ¡tvo je ostalo bez posla, bez svojih domova i to je sve uniÅ¡tilo moral ovog naroda.
Sve ovo je dovelo do masovnog iseljavanja stanovniÅ¡tva i najveći dio je htio da se iseli u Južnu Ameriku. Razlog za to je Å¡to u tom periodu najveća zajednica Talijana u inostranstvu se nalazila upravu u Brazilu, nažalost osoba koja je trebala da posreduje sa zajednicom Talijana u Brazilu je ih prevarila jer je uzela zadnje pare koje su imali i pobjegla s njima. Nije poznat uzrok zaÅ¡to su oni poslije odluÄili da se isele u Bosnu. Postoje razna objaÅ¡njenja od kojih po nama dva su najbliža istini. Prvo kaže da je Car Franz Jozef I, sažalivÅ¡i se kada je Äuo za žalosnu sudbinu stanovnika Valsugane, odluÄio da im ponudi mogućnost da se presele u Bosnu, koju je Austro-Ugarska upravo zvaniÄno pripojila carstvu. Drugo objaÅ¡njenje da je ovo stanovniÅ¡tvo iz Valsugane bilo poslano u Bosnu kao radna snaga za ostvarenje raznih projekata izgradnje i razvoja osvojenih zemalja. Moguć razlog tome je politika koju je sprovodilo Austro-Ugarsko carstvo krajem 19. stoljeća, pod vodstvom ministra Vanjskih Poslova Gyula Andrassya, tj. htjelo je da locira u tek osvojenim zemljama zajednice naroda vjerne carstvu i na taj naÄin uÄvrsti svoju vlast. Misli se da je meÄ‘u njima bila zajednica Talijana iz Valsugane. U poÄetku talijanski doseljenici su se naselili u raznim gradovima Bosne, Konjic, Tuzla, Banja Luka, u okolini Prnjavora, gdje su osnovali i svoj grad Å tivor. Razlog zaÅ¡to je najzanimljivija zajednica Talijana iz Å tivora je zato Å¡to je i do dan danas zadržala dijalekt i kulturu iz Trenta. Druge zajednice Talijana su se ili stopile sa lokalnim stanovniÅ¡tvom, kao tuzlanska zajednica, ili su jednostavno nestale, kao ona iz Konjica. Ako usporedimo jezik koji danas koristi ova zajednica Talijana iz Å tivora sa njihovim izvornim dijalektom iz Trenta možemo primijetiti da su zadržali mnoge rijeÄi koje su nestale iz danaÅ¡njeg govora Trentinaca. Vjerojatno razlog tome je Å¡to Talijani iz Å tivora nisu bili podvrgnuti utjecaju dijalekta iz pokrajine Veneto, kao Å¡to se desilo sa jezikom stanovniÅ¡tva iz Trenta. Dijalekt Talijana iz Å tivora najsliÄniji je danaÅ¡njem govoru stanovniÅ¡tva iz srediÅ¡njeg dijela Trenta. U knjizi „Studiji o dijalektu Trentinaca iz Å tivora“ Maria Rita Rosalio iznijela je detaljnu analizu o ovom lokalnom govoru Å tivoraca. Talijani iz Å tivora koji su se vratili nazad u svoju domovinu Trentu organizirali su „Klub Trentinaca iz Å tivora“ koji se nalazi u gradu Roncegno. Ovaj klub suraÄ‘uje sa „Svjetskom Organizacijom Trentinaca“ koja organizira razne aktivnosti i kulturne dogaÄ‘aje za zajednice Trentinaca koje žive u inozemstvu. Tako je ova svjetska organizacija u saradnji sa zajednicom Talijana iz Bosne izgradila Å¡kolu za Talijane iz Å tivora, gdje mogu studirati Talijanski jezik.