Šta je dovelo do štrajka prosvjetara u Hrvatskoj?
Temeljni razlog pokretanja štrajka prosvjetara je bio formulisan u obliku zahtjeva za nadoknadom zaostalih plaća za plaćama javnog sektora. Prvenstveno fokus je usredotočen na usmjeravanje pritiska ka vladi, a taj pritisak se manifestirao u pogledu prosvjednih aktivnosti ispred ove institucije, te su se ujedinili svi zaposleni bez obzira kojem sektoru pripadali.
Prosvjetari su podršku dobili od ukupno 47 sindikata od kojih se ističu — Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat graditeljstva Hrvatske, Sindikat novinara Hrvatske, Sindikat turizma, te mnogi drugi. Uzor ovakvoj organizaciji prosvjeda prosvjetnih radnika je generalni štrajk koji se desio u Finskoj 2015. godine, u kojem je učestvovalo 95% finskih profesora. Hrvatskim Ustavom zagarantovano je pravo djeci na obrazovanje, ali zakon o javnim službenicima ne predviđa nikakve kazne, nasuprot finskom zakonu. Posredstvom medija se širila priča da prosvjedi imaju političku pozadinu, ali to predstavlja neutemeljenu tvrdnju jer se sektor prosvjete zanemarivao dugi niz godina. Podrška je stizala i od strane roditelja putem stranice "Podrška roditelja nastavnicima u štrajku" koja je prikupila veliki broj članova. Posljedica loših uvjeta u školstvu ogleda se u tome da svakim danom sve više prosvjetnih radnika odlaze iz zemlje u potrazi za sigurnim zaposlenjem u zemljama Europe. Nakon istrajnosti u zahtjevima i prosvjeda koji su trajali 36 dana, Vlada i Sindikat prosvjete postigli su dogovor. Dogovoreno je da će koeficijent plaće biti povećan za 6,11% te da će u skladu sa tim biti povećane i božićnice, regres te dječiji dodatak.
