Å ta je dovelo do Å¡trajka prosvjetara u Hrvatskoj?
Temeljni razlog pokretanja Å¡trajka prosvjetara je bio formulisan u obliku zahtjeva za nadoknadom zaostalih plaća za plaćama javnog sektora. Prvenstveno fokus je usredotoÄen na usmjeravanje pritiska ka vladi, a taj pritisak se manifestirao u pogledu prosvjednih aktivnosti ispred ove institucije, te su se ujedinili svi zaposleni bez obzira kojem sektoru pripadali.
Prosvjetari su podrÅ¡ku dobili od ukupno 47 sindikata od kojih se istiÄu — Sindikat željezniÄara Hrvatske, Sindikat graditeljstva Hrvatske, Sindikat novinara Hrvatske, Sindikat turizma, te mnogi drugi. Uzor ovakvoj organizaciji prosvjeda prosvjetnih radnika je generalni Å¡trajk koji se desio u Finskoj 2015. godine, u kojem je uÄestvovalo 95% finskih profesora. Hrvatskim Ustavom zagarantovano je pravo djeci na obrazovanje, ali zakon o javnim službenicima ne predviÄ‘a nikakve kazne, nasuprot finskom zakonu. Posredstvom medija se Å¡irila priÄa da prosvjedi imaju politiÄku pozadinu, ali to predstavlja neutemeljenu tvrdnju jer se sektor prosvjete zanemarivao dugi niz godina. PodrÅ¡ka je stizala i od strane roditelja putem stranice "PodrÅ¡ka roditelja nastavnicima u Å¡trajku" koja je prikupila veliki broj Älanova. Posljedica loÅ¡ih uvjeta u Å¡kolstvu ogleda se u tome da svakim danom sve viÅ¡e prosvjetnih radnika odlaze iz zemlje u potrazi za sigurnim zaposlenjem u zemljama Europe. Nakon istrajnosti u zahtjevima i prosvjeda koji su trajali 36 dana, Vlada i Sindikat prosvjete postigli su dogovor. Dogovoreno je da će koeficijent plaće biti povećan za 6,11% te da će u skladu sa tim biti povećane i božićnice, regres te djeÄiji dodatak.
